Prikazujem sadržaj po oznakama: hidroksiklorokin

Nobelovac Luc Montagnier: „Neću se cijepiti, RNK cjepiva izazivaju karcinom. Klorokin je jedini lijek!“

Prof. dr. sc. Luc Montagnier  radio je na Medical Research Council Carshalton u Londonu i na Institutu za virologiju u Glasgowu. Bio je direktor Odjela za onkologiju Instituta Pasteur u Parizu, direktor Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Parizu i sveučilišni profesor. Osim Laskerove nagrade (prestižna američka nagrada Zaklade Albert i Marija Lasker) primio je mnogobrojna odlikovanja i nagrade, poput Vitez legije časti te mnoga profesionalna priznanja u Švicarskoj, Kanadi i Japanu.

Evo kako je izgledao taj intervju.

Voditelj: Po mojim saznanjima, a nisam specijalist u toj oblasti već čitam što je objavljeno, na tržištu ima više tipova cjepiva. Cjepivo koje je razvila Moderna radi na principu RNA poruke, zar ne, da li vjerujete u to cjepivo?

Prof. Luc Montagnier: Čujte, probao bi smanjiti entuzijazam oko tog projekta. To je projekt na duge staze, a od ljudi koji na tome rade tražilo se da završe cjepivo odmah. Ako to prihvate napravit će grešku jer se mogu pojaviti totalno nepredviđene posljedice.

Voditelj: Kakve posljedice?

Prof. Luc Montagnier:  Na primjer karcinom. Organi mogu krenuti u nepredviđenu „proizvodnju“. To je nesmotrena igra.

Voditelj: Po vama su onda ti ljudi nesmotreni?

Prof. Luc Montagnier: Apsolutno!

Voditelj: Zato što nisu provjerili djelovanje, učinak?

 Prof. Luc Montagnier: Pretpostavljam da su radili testove na životinjama, ali je prerano da bi se prešlo na testiranje ljudi, bez ikakve sigurnosti. Ne smije čovjek služiti kao zamorac za taj eksperiment, osobitone djeca. To je totalno neetički! Ne smije biti smrtnih ishoda kao posljedica cjepljenja.

Voditelj: Znači, postoji veliki rizik od trovanja za sadašnje i buduće generacije da dožive trajne posljedice. Jel možemo tako reći?

Prof. Luc Montagnier: Trenutno ne znamo što će se dogoditi. Možda je trovanje neadekvatna riječ, ali ne znamo što će biti s generacijama (1, 2, 3, 4, 5, 6) onima koji će se rađati nakon cijepljenja. Ne možemo prihvatiti da djeca, pa čak ni stari kao ja, nestanu, da stradaju zbog jednog cjepiva.

Voditelj: Da li je, po vama, ipak, neko od cjepiva najbolji način obrane od Covid-a?

Prof.  Luc Montagnier: Ne, to je jedno od rješenja ali nije jedino. Imate terapije, lijekove koji ne koštaju mnogo. Kao azitromicin, hidroksiklorokin, razne biljke koje djeluju protiv malarije i dr. Uopće nismo razoružani! Treba se potruditi i saznati s čim imamo posla. Trenutno još uvijek ne znamo što se ustvari dogodilo u laboratoriju u Wuhanu i u nekim laboratorijima u SAD-u u mjesecima koji su prethodili epidemiji.

Voditelj: Što vi mislite o protokolu prof. Didiera Raoulta  i o nepopustljivoj upornosti ili tvrdoglavosti u tom pravcu?

Prof. Luc Montagnier: U pravu je što se brani. Nevjerovatno je da se u Francuskoj ne dopušta prepisivanje hidroksiklorokina dok ga zemlje cijelog svijeta, ili skoro cijelog svijeta koriste. Čemu to tvrdoglavljenje?

Tvrdoglavost ne dolazi od prof. Raoulta već od njegovih neistomišljenika. Ne zaboravimo da su cjepiva dobre prevencije ali za terapijsku njegu treba drugih stvari.

Istraživanja treba razvijati i u toj oblasti. Bill Gates je jako bogat i hoće učiniti dobro, ali mu je netko predstavio cjepivo kao apsolutno rješenje za cijeli svijet.  Greška je slijediti ga, misleći da već imamo cjepivo. To bi značilo da cijepimo sve ljude na planeti, sprječavajući ih da učine bilo što drugo što je izvan tih nametnutih okvira.

Voditelj: Dakle, po vama je jasno da je organizacija Bill Gatesa inicijator. Danas kad to kažemo na televiziji odmah nas osude za konspiraciju (zavjeru).

Prof. Luc Montagnier:  Bill Gates nije jedini. Hoće da učini dobro a čini štetu.

Voditelj: Filantrop, ali ne uvijek u dobrom pravcu?

 Prof. Luc Montagnier: Treba postojati rasprava i dogovor između onih koji su u struci i onih koji nisu. Oni koji nisu stručnjaci u toj domeni trebaju slušati vrhunske znanstvenike.

Voditelj: Hoćete li se vi cijepiti?

Prof. Luc Montagnier: Ne, naravno da neću. Bio sam cijepljen u mom djetinjstvu ali sada ne!

Voditelj: Znači, ne sad protiv Covid-a?

Prof. Luc Montagnier: Ne, neću. Ako dobijem simptome gripe uzeću azitromicin i plaquelin (hidroksiklorokin).

Tako je govorio prof. Luc Montagnier 22. 12. 2020. na TV France Soir.

Izvor: https://www.logicno.com/politika/nobelovac-luk-montagnier-necu-se-cijepiti-rnk-cjepiva-izazivaju-karcinom-hlorokin-je-jedini-lijek.html

Objavljeno u Cjepiva

Profesor medicine: šansa da hidroksiklorokvin ne djeluje je 1:17 milijardi

29/11/2020

Hidroksiklorokvin zaista djeluje, kaže profesor medicine dr. Peter McCullough, opisujući tretman kao "najčešće korišten terapeut" za liječenje COVID-19 na svijetu. "Šanse da to ne uspije procijenjene su na jednu od 17 milijardi", rekao je za Sky News.

"Šanse da to ne uspije procijenjene su na jednu od 17 milijardi", rekao je za Sky News.

„Nema kontroverze oko toga radi li hidroksiklorokin ili ne. Kontroverza se odnosi na pristup javnog zdravstva prema COVID-u 19. "

Dr. McCullough rekao je da "virus napada unutar stanica, pa moramo koristiti lijekove koji ulaze u stanicu i rade na smanjenju replikacije virusa".

"Lijekovi koji djeluju unutar stanice i zapravo smanjuju replikaciju virusa su hidroksiklorokvin, Ivermektin, doksiciklin i azitromicin.

„Nažalost, u Sjedinjenim Državama, a znam da se i u Australiji to stalno događa, pacijenti se uopće ne liječe. Doslovno im se kaže da ostanu kod kuće dok ne postanu dovoljno bolesni da odu u bolnicu".

"Iskreno mislim da je to grozno".

"Povijest će se osvrnuti na to i misliti da je to bio najgori način za rješavanje potencijalno fatalne bolesti."

Izvor: https://www.skynews.com.au/details/_6212859932001

Objavljeno u Vijesti

VIDEO Na društvenim mrežama cenzurirano izvješće dr. Simone Gold iz America Frontline Doctors o uspješnom liječenju COVID-a 19 hidroksiklorokvinom

Objavljeno u Aktualnosti
Označeno u
Petak, 11 Prosinac 2020 01:52

Hidroksiklorikvin, dokaz o učinkovitosti

Hidroksiklorikvin, dokaz o učinkovitosti

Objavljeno u Aktualnosti
Označeno u

‘Sve su tvari otrov i ništa nije bez otrova; samo doza određuje da tvar nije otrov’ Paracelsus

Ovdje pričamo, ne o jednom, ne dva, nego o tri skandala uključena u istraživanja vezana za COVID-19 koja uključuju liječenje hidroksiklorokinom (a jedan od protokola sa hidroksiklorokinom možda još traje dok ovo pišem kao dio REMAP-CAP, a koji uključuje i Hrvatsku uz još 269 zemalja) (1,2)

Dakle, da, krenemo otpočetka. Klorokin je lijek otkriven 1934, a nalazi se na WHO listi List of Essential Medicines. Koristi se kao prevencija i u liječenju malarije (u slučaju akutnog napada daju se visoke doze, međutim, zbog rezistencije je potrebna dodatna ili druga terapija), amebijaze, lupusa i reumatoidnog artritisa. Riječ je o jeftinom, generičkom lijeku, čiji toksični učinci su poznati i dokumentirani još 1979 godine, kad je savjetnik, H. Weniger, zaključio da pojedinačna doza od 1.5-2 grama može biti fatalna (3). Upute o doziranju lijeka hidroksiklorokina, imena Plaquenil za supresiju malarije preporučuju dozu od 400mg jednom tjedno, a kod akutnog napada dozu od 800 mg te slijedeću dozu od 400mg nakon 6-8h, potom nastaviti sa dozom od 400mg iduća dva dana; drugi način je računanje doze po kg tjelesne mase. Za liječenje lupusa, inicijalna doza je 400 mg jednom ili dvaput dnevno, koja se potom smanjuje na 200 do 400 mg dnevno. Slično je doziranje za reumatoidni artritis- inicijalna doza je 400-600 mg dnevno, a doza održavanja 200-400 mg. (4)

Kako su WHO, oxfordski Center for Evidence- Based Medicine mogli dizajnirati istraživanja koja koriste previsoke doze hidroksiklorokina?

Solidarity je kliničko istraživanje WHO, koje zapravo predstavlja skupinu nacionalnih kliničkih istraživanja različitih tretmana bolesti COVID-19, a u kojem su istraženi slijedeći lijekovi: remdesivir, hidroksiklorokin, kombinacija lopinavira i ritonavira, te lopinavir, ritonavir plus interferon beta -1a. Doze lijekova inicijalno nisu bile specificirane na stranicama WHO (5), iako iz plana WHO-a od 8.4. 2020 spominju se doze od 250 mg klorokina, odnosno 200 mg hidroksiklorokina koje bi trebale biti predment diskusije (6). U tom planu, naime, piše da je cilj protokola bio istražiti maksimalnu terapijsku dozu hidroksiklorokina, smatrajući produljeni QT interval (period provođenja električnih potencijala u srcu) kao i pojavu srčanih aritmija, malo vjerojatnim, kao i hipotenziju, hipokalemiju, dok ih je zabrinula značajna hipoglikemija. Na sastanku kao jedan od eksperta je bio pozvan ali ne i prisutan Josep Bugada, kardiolog iz čuvene Hospital Clinic u Barceloni, koji se izgleda 22.04. složio s protokolom da je bazalni EKG kraći od 500ms, a nakon terapije se ne produljuje dulje od 60 ms (normalni QT interval treba biti kraći od 0.44 sekunde) u dijelu teksta Cardiologist’s input. Zvuči nevjerojatno da je to rekao netko tko je otkrio genetsku bolest koja uzrokuje kod mladih iznenadnu srčanu smrt i spada u istu skupinu bolesti kao i genetski uzroci produljenog QT intervala, kanalopatije.  Međutim, naravno da srce nije jedini organ kojeg prevelika doza hidroksiklorokina može oštetiti; kao što piše u nuspojavama lijeka, tu je i fulminantno oštećenje jetre, aplastična anemija (nemogućnost stvaranja svih vrsta krvnih stanica u koštanoj srži), agranulocitoza (smanjenje ili nedostatk granuliranih leukocita). Protokol sa hidroksiklorokinom se prekinuo 17.06. (7)

Istraživanja u radu naslova Repurposed antiviral drugs for COVID-19 -interim WHO SOLIDARITY trial results se mogu naći kao preprint izdanje, a u kojem je hirdoksiklorokin doziran na slijedeći način : inicijalno 4 tablete (dakle 4x200 mg), 4 tablete (ponovno 800mg) nakon 6h, potom nakon 12h dvije tablete (400mg), te nastaviti 10 dana dvaput dnevno po dvije tablete (400mg). Dakle, u prva 24h pacijenti su dobili 2400 miligrama hidroksiklorokina. (8)

Slijedeći skandal na redu je britanski, istraživanje imena Recovery koji je istraživao slijedeće terapijske protokole: lopinavir-ritonavir, niske doze kortikosteroida, hidroksiklorokin, azitromicin, uz randomizaciju sa i bez tretmana kovalescentnom plazmom (plazma pacijenata koji su preboljeli bolest COVID-19, pa možda sadrži neutralizirajuća protutijela, te daljnjom randomizacijom za najteže oblike bolesti monoklonalnim protutijelom tocilizumab (antitijelo na receptor IL-6, izraženog kod citokinske oluje). Nama su pažnju privukle doze hidroksiklorokina, koje su bile identične kao u Solidarityu: inicijalna doza od 800 mg, zatim nakon 6h još 800mg, nakon 12h 400mg, i tako narednih 9 dana 400 mg svako 12 sati. (9) Rezultati obavljeni su u New England Journal of Medicine 08.10. sa zaključkom da nema kliničkog benefita na terapiji hidroksiklorokinom (jasno da nema, kako i može biti, u toksičnoj dozi tijekom prva 24h, kao i ukupnoj od čak 9600mg). Zaključuju i da su pacijeti imali manju šansu da prežive na tom protokolu liječenja (kakvo iznenađenje), smrt kod 421 pacijenta (27%) naspram kontrole 790 smrti (25%), manje šanse da budu živi otpušteni (59.6% naspram 62.9%), dužu hospitalizaciju te veću učestalost mehničke ventilacije. (10)

Možda ovi rezultati ne bi bili toliko kontroverzni (a zaprepaštava činjenica koliko je ispod radara prošlo nakon sve javne polemike o ovom lijeku) da 24.08. nije objavljena belgijska studija koja je koristila niske doze hidroksiklorokina. (11). Belgijski protokol je bio doziranje dvaput 400mg u prva 24h, zatim dvaput po 200mg od drugog do petog dana, a uključeno je 8075 ispitanika. Rezultati pokazuju smanjen mortalitet u grupi koja je dobivala hidroksiklorokin (n, dakle broj pacijenta u grupi 4,542) dakle 804 smrti (17,7%), naspram kontrolne grupe od 3,533 pacijenata, od kojih je 957 umrlo (27,1%). Tu su još dvije studije sa pozitivnim rezultatima niske doze hidroksiklorokina; prva Lagierova iz Marseilla, retrospektivna, uključuje 3,119 pacijenata na protokolu je 3x200mg hidroksiklorokina tijekom 10 dana, uz azitromicin 5 dana; naspram 618 pacijenata koji nisu primali ovu kombinaciju; promatrani ishodi su bili smrt, liječenje na intenzivnoj jedinici, te kraće vrijeme negativizacije PCR testa (12). Zaključak je da rezultati sugeriraju bolji klinički ishod i bržu redukciju virusa ako se primjeni rani protokol liječenja  kombinacije hidroksiklorokina i azitromicina. I konačno, rezultati iz New Yorka gdje je hidroksiklorokin davan u dozi od 400mg dnevno, tijekom 5 dana i ta upotreba je kao rezultat dala smanjen mortalitet među hospitaliziranim pacijentima. (13)

I za kraj, napravljeno je istraživanje u Brazilu, međutim istraživanje se statističkim testovima pokazalo beznačajnim, a rezultati su bili da hidroksiklorokin sam ili skupa s azitromicinom ne poboljšava klinički status tijekom 15 dana u usporedbi sa standardnom terapijom, pri čemu je dnevna doza od 800 mg ipak bila veća nego u Francuskoj, Belgiji i New Yorku (14).

Iz svega ovoga je jasno i neupitno da WHO kao i Oxford snose etičku i moralnu odgovornost ne samo radi davanja prevelikih doza hidroksiklorokina, nego i radi miniranja potencijalno dobrog i jeftinog lijeka za tisuće pacijenata, Epilog svega je da je registriran kao lijek za bolest covid -19 skupi remdesivir.

I nisu bili jedini u tome, tu je i slučaj Lancetgate. Lancet, prestižni medicinski časopis, koji je 22.05. objavio istraživanje tvrtke Surgisphera iz Chicaga, čiji je direktor Sapan Desai, dok je kardiolog sa Harvarda, Mandeep Mehra prvi autor. Istraživanje tvrdi da hidroksiklorokin povećava smrtnost 30%, ponajprije radi srčanih nuspojava. Istraživači iz Barcelone su prvi uočili nepravilnosti u podacima, te je istraživanje povučeno. (15)

Ovo nije prvi put da WHO ne radi u općem interesu, i svaka država treba postaviti pitanje zašto bismo financirali takvu organizaciju, koja otpočetka štititi interese Kine, koja na početku nije niti pokušala zaustaviti pandemiju, a potom se blamirala nizom dvosmislenih i besmislenih izjava i javnih nastupa, organizacije koja samo štiti farmacuetsku zaradu na skupim lijekovima i novim cjepivima, organizacije koja ne samo da nije organizirala istraživanje hidroksiklorokina u pravilnoj dozi, što joj je bila dužnost, nije organizirala nijedno randomizirano istraživanje vitamina D i cinka (o tome u nastavku). Kako to da odgovorni nisu odstupili? Ili bismo svi skupa trebali prestati slušati (i plaćati) te usluge, kao što neke zemlje već rade.

 

Reference

Objavljeno u Aktualnosti